Vatikan je najmanja država na svijetu površine 0,44 km2 sa oko 800 stanovnika od čega ih samo polovica ima vatikansko državljanstvo. Omeđena je zidinama i okružena gradom Rimom. Na čelu države je papa Benedikt XVI.
Službeni naziv suverene države Vatikan je Cita del Vaticano.
Vatikan je središte katoličkog svijeta kojeg ima preko 800 milijuna. Apostolska palača u kojoj stanuje papa obuhvaća nekoliko velikih zgrada koje su međusobne povezane.
Tamo se nalaze brojni uredi Svete Stolice među kojima je i državno tajništvo. Glavni ulaz je sa trga sv. Petra.
Posebna atrakcija Vatikana jesu vatikanski vrtovi za koje možemo reći da su jedinstveni na svijetu. Imaju oko 1900 raznih vodoskoka i fontana koje natapa vodovod dugačak oko 120 km. Država Vatikan izdaje i vlastite poštanske marke koje su vrlo tražene u svijetu. Ima i svoj novac koji ima numizmatičku vrijednost. Radio Vatikan pak, pokriva cijeli svijet na 32 jezika. Osnovan je 1947.godine, a na radiju je zaposleno oko 400 osoba u 35 nacionalih sekcija.
Radio Vatikan odašilja na 5 odašiljača i preko jednog satelita a postoji i hrvatska sekcija Radio Vatikana koju čini četvero zaposlenih Hrvata. Također, postoje i vatikanske novine, i to dnevne koje se prodaju u čitavoj Italiji. Njihov je naziv "L' Osservatore Romano'.
Vatikan nema vojsku, ali zato ima policiju i Švicarsku gardu koja je počasna i tjelesna straža koja sudjeluje i na papinskim svečanostima. Zanimljivo je kako im je uniforme dizajnirao Michelangelo, a do dan danas se nisu mijenjale. Spomenimo i to da Država Vatikan ima pravo posebne zaštite u slučaju rata, a upisan je u Registar spomenika svjetske baštine.
POVIJEST PAPA
Prvi papa bio je sv. Petar. Današnji papa Benedikt XVI ukupno je 265. po redu papa.
Prethodni papa, pokojni Ivan Pavao II bio je prvi izabrani papa nakon 450. godina koji nije bio Talijan. Punih deset stoljeća, sve do 1870.godine pape su bili poglavari tzv. papinske države.
Pape su svoju ekonomsku moć koristili za uređenje Rima opustušenog od strane barbara, posebice Vandala, a nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
U 14. stoljeću,od 1305. do 1377. godine pod pritiskom francuskih kraljeva pape su svoje sjedište morali preseliti iz Rima u Avignon. Od tada stoluju u Vatikanu, a po povratku iz Avignona papu je sa svojom vojskom svečano dopratio car Svetog Rimskog Carstva, Karlo IV.
U periodu od 1870.-1929.godine pape su bili bez države te su se proglasili "vatikanskim zatočenicima". Lateranskim ugovorom, 1929. godine osniva se samostalna država Vatikan koja danas održava diplomatske odnose sa više od 140 država.
Istaknimo i da su dvojica papa bili iz Solina (Salone): Sv. Kajo (3.st.) i Ivan IV (7.st.).
Vezani članci:
STARA (KONSTANTINOVA) BAZILIKA
Prvu baziliku na mjestu Petrova groba sagraditi je dao car Konstantin oko 326.godine i to na molbu pape Silvestra I. Kako bi dobio ravnu površinu za baziliku zatrpao je sve ostale grobove, izuzev Petrova.
Stara bazilika bila je na uzvišenju do kojega je vodilo stubište sa 35 stuba. Golemi središnji prostor bio je dug oko 60 m, a crkva je imala otvoreno krovište.
Gusto postavljeni stupovi dijelili su zgradu u glavnu i četiri pobočne lađe.
Glavna lađa i pobočne na zapadu završavale su s pet lukova od kojih je središnji bio trijumfalni luk iliti slavoluk. Ispred glavnog oltara okrunjeni su mnogobrojni carevi, na Božić 800. godine papa Lav III. okrunio je Karla Velikoga krunom Svetog Rimskog Carstva.
Stara bazilika građena je uglavnom od drveta a proširivala se već u petom stoljeću.
Njezini ostaci danas se vide ispod nove bazilike u Vatikanskim grotama.
NOVA BAZILIKA
Bazilika sv. Petra u Vatikanu izgrađena je u stilu klasične renesanse, a podignuta je na mjestu mučeništva i grobu sv.Petra, prvog rimskog biskupa, tj. Pape. Ova crkva slovi za najvažniju od svih kršćanskih crkava. Njena izgradnja trajala je 120 godina, od 1506. do 1626. godine. U Bazilici Sv.Petra nalaze se neka od neprocjenjivih umjetničkih blaga kao što su Michelangelova "Pieta" ili Berninijev barokni baldahin tebrončani kip Sv.Petra čiju desnu nogu vjernici dodiruju i ljube te pritom zažele i želju. Ovo je najveća crkva na svijetu a može primiti oko 60.000 vjernika. Unutrašnja površina iznosi 15.160 m2, a dužina joj je 211,5 m.
800 stupova, 390 gigantskih kipova i 45 oltara nalazi se u njenoj unutrašnjosti, a oko 10.000 m2 površine ukrašeno je prekrasnim mozaicima. Da bi Vam lakše dočarali kolika je to površina spomenut ćemo da je ekvivalent površine dva nogometna stadiona.
Baziliku krasi prekrasna kupola promjera 42,34 m, visine 136,5 m. Osim nje postoji još 8 manjih kupola. Do vrha kupole može se doći liftom ali i pješice što je posebna atrakcija s obzirom da do vrha ima 537 stuba. S vrha se pruža fenomenalan panoramski pogled na Rim. Za vedra vremena pogled seže i do 30 km udaljenog mora. Na vrhu kupole se naravno nalazi križ, u kugli u koju može stati 12 osoba.
Kupolu je projektirao slavni Michelangelo, a dovršio ju je Giacomo Della Porta.
Pročelje bazilike široko je 115 a visoko 44,5 m. Djelo je Carla Maderna.
Krasi ga osam stupova od sedra te niz od osam kipova visokih 28,3 m.
Iznad glavnih vrata nalazi se balkon, tj. loža na kojem se novoizabrani papa prvi put pojavljuje te s kojega daje blagoslov Urbi et Orbi.
Na krajnjoj lijevoj strani nalaze se "vrata suda" (la porta del giudizio) tj. "vrata smrti" (la porta della morte) koja se otvaraju samo za prolazak papine pogrebne povorke.
Kamen temeljac nove bazilike postavio je papa Julije II, 18. travnja 1506. godine.
On je dao srušiti 1200 godina staru i trošnu Konstantinovu baziliku te na istome mjestu sagradio novu, najveću crkvu u Kršćana. Projektant nove bazilike bio je Donato Bramante koji ju je zamislio prema formi Panteona, u obliku grčkog križa sa središnjom kupolom.
Kasnije, prilikom dograđivanja nacrt je promijenjen u oblik latinskoga križa.
Najpoznatiji talijanski slikari, arhitekti i graditelji toga doba, kao što su Michelangelo, Raffaello, Bramante, Vignola, Bernini, Della Porta sudjelovali su između ostalih u 120 godina dugoj gradnji nove bazilike.
SVETA VRATA
To su prva vrata s desne strane predvorja bazilike a otvaraju se samo u godinama jubileja. Prvi put su otvorena za jubilej 1423. godine, a čak 475 godina, od 1500. do 1975. ta su vrata bila zazidana. Obred koji se posljednji puta vršio 1950.godine odvijao se tako da bi papa početkom jubilejske godine čekićem davao znak radnicima za rušenje toga zida da bi potom po završetku jubileja papa sa zidarskom žlicom zidarima davao znak za zidanje novoga zida.
GROB SV. PETRA
Ispod Berninijeva baldahina nalazi se konfesija, prostor u obliku kripte u kojem je smješten grob sv.Petra.
Na nalog pape Pija XII iskapanja oko 1950. godine otkrila su ostatke Neronovg stadiona (Circusa), a ispod same bazilike mnoštvo grobova.
Isto tako, pronađene su i relikvije za koje predaja drži da pripadaju sv. Petru. One su pronađene u jednom zidu, kasnije nazvanom "crveni zid".
BALDAHIN
Gianlorenzo Bernini gradio ga je punih devet godina, od 1624. do 1633. godine. Djelo čine četiri 20 m visoka vijugava stupa s križem na vrhu i krov na visini od 29 m. Izrađen je od pozlaćene bronce koja se skidala s kupole Panteona. Oltar ispod baldehina isklesan je od jednog mramornog bloka sa "fori imperiali".
Baldahin se smatra najvećim brončanim umjetničkim djelom.
BRONČANI KIP SV. PETRA
Hodočasnici najčešće dodiruju baš njega stoga nije nikakvo čudo da mu je desna noga toliko izlizana da se sjaji.
Naime, Petar je naslonjen na desnu nogu koja kao da je podignuta na blagoslov te hodočasnici dodiruju njegovu desnu nogu i pritom zažele želju. Različita su mišljenja o porijeklu ovog kipa a najvjerojatnije je da je njegov autor Arnolfo di Gambio.
Papa Pijo IX na brončani kip Sv.Petra stavio je medalju kao uspomenu na činjenicu da niti jedan papa prije njega nije dočekao 25 godina pontifikata, osim sv.Petra. Međutim, papa Pijo IX na koncu je nadmašio samoga sebe budući je njegov pontifikat trajao čak 32 godine!
PIETA
Remek djelo Michelangela visoko 1,75 m uzdignuto na podnožju visokom 1,68 m. Genijalni Michelangelo isklesao ju je u dobi od 24 godine, godine 1499. Zanimljiva je činjenica da je to jedino Michelangelovo djelo na kojem se nalazi njegov potpis, ispisan preko Marijine haljine: MICHAEL ANGELUS BUONARROTUS FLORENTINUS FACIEBAT.
Još je zanimljivije kako je i zašto slavni Michelangelo to učinio...
Prema predaji, Michelangelo je čuo da su neki posjetitelji to djelo pripisivali umjetniku Gobbo di Milano te je jedne noći ušao u baziliku i uklesao svoje ime otklonivši time sve sumnje oko autora ovoga remek-djela. Zaštićena je staklom nakon što je 1972. godine oštećena čekićem, a jedini puta napustila je baziliku od 1962. do 1964. godine kada je bila izložena u New Yorku. Njezina kopija nalazi se u sakristiji sv.Petra.
VATIKANSKE GROTE
Nalaze se ispod bazilike sv.Petra. Tu su smještena ukupno 23 od 164 papinska groba bazilike, a tu je pokopan i papa Ivan Pavao II, u nekadašnji grob pape Ivana XXIII, a u neposrednoj blizini groba sv.Petra.
U grotama se nalazi pet nacionalnih kapela (poljska, irska, češka, njemačka i litvanska) a u tom je prostoru i nekropola gdje se vide ostaci Konstantinove bazilike i mnogih grobova.
KATEDRA
Sjajni Bernini izgradio je i ovo djelo, monumentalnu katedru u brončanom omotaču, simbol papine službe naučavanja.
Izrađivao ju je 10 godina, od 1656. do 1666. godine.
Brončani ukras nose četiri crkvena naučitelja, Augustin i Ambrozije za Zapadnu Crkvu, a Anastazije i Ivan Krizostom za Istočnu Crkvu. Iznad katedre prikazana je tzv. gloria, s likovima sunca, mjeseca, anđela, oceana... Vrhunac tog prikaza je alabastreni vitraj s golubicom kao simbolom Duha Svetoga.
Iako se mislilo da je to katedra Šimuna Petra vjerojatnije da se radi o prijestolju na kojem je krunjen Karlo Ćelavi, nećak Karla Velikoga, a zatim je nakon krunidbene svečanosti darovao papi ili bazilici.
Na podu glavne lađe bazilike nalazi se kamen koji podsjeća na mjesto krunjenja Karla Velikoga 800. godine u staroj bazilici.
Vezani članci:
Vezani članci:
