PANTEON
Panteon je jedna od najsačuvanijih građevina staroga Rima. 27 g.prije Krista izgradio ga je vojskovođa Marco Agripa.
Panteon je bio poprilično oštećen u požaru, a 80 g. poslije Krista obnovljen je od strane cara Domicijana. Za njegov današnji oblik zaslužan je car Hadrijan 130. godine. Zanimljivo je da Hadrijan nije, iako je zaslužan za današnji izgled Panteona upisao svoje ime na građevinu već ime Marca Agripe...
Napisao je: Marcus Agrippa Lucci Filius Consul Tertivum Fecit, što bi u prijevodu značilo: Ovu zgradu napravio je Marco Agripa, treći konzul, sin Lucia. Panteon se zbog svog neobičnog oblika smatra najvećim čudom rimske arhitekture.
Ime Panteon znači "hram svih bogova" iako ga neki povjesničari nazivaju i "najsvetije mjesto". Kipovi 7 bogova bili su smješteni u 7 niša Panteona: Bili su to kipovi bogova Marsa, Merkura, Venere, Saturna, Apolona, Jupitera i Dijane. Panteon je bio zatvoren za vrijeme vladavine prvih kršćanskih vladara, a ponovno je otvoren 609. godine zaslugom pape Bonifacija IV koji ga je posvetio Majci Božjoj i svim mučenicima čime je zapravio udario temelj blagdanu kojeg danas katolici slave kao Dan Svih svetih.
Dvije velike pljačke obilježile su povijest Panteona; brončani pozlaćeni crijep s krova je 663. godine skinuo Car Konstantin i odnio ga u Carigrad. Tadašnji papa, Grgur III umjesto toga je stavio krov od 2 cm debelog olova. Za pape Urbana VIII Barberinija dogodila se i druga velika pljačka. Po nagovoru Berninija papa je skinuo brončanu oblogu iz predvorja te od nje dao napraviti 25 topova za Anđeosku tvrđavu i Baldahin nad glavnim oltarom u crkvi sv.Petra. Šesnaest monolitnih stupova dijeli predvorje Panteona na tri lađe od čega je čak 13 tih stupova doneseno iz Egipta. Panteon je, možemo tako reći, jedan veliki cilindar sa zidom debelim 6,2 m podijeljen na 3 dijela jedna iznad drugog a što se više uspinjemo prema vrhu tako su zidovi sve tanji.
Kupola Panteona napravljena je u obliku polukugle. Na samom vrhu te kupole je otvor, promjera oko 9m te je to jedini izvor svijetla u unutrašnjost Panteona.Kasete kupole napravljene u 5 redova bile su obložene pozlaćenom broncom a temelji mramorom. Smatra se da je polovina mramornih ukrasa originalna.
U Panteonu se također nalaze i mnogi grobovi. Spomenimo tako da su u njemu pokopani: Viktor Emanuel II (prvi car ujedinjene Italije), cara Umberta I ubijenog 1900.godine i njegove supruge Margarete, slikara Raffaela Santija i dr. Straga, izvan Panteona vidljivi su ostaci najstarijih rimskih kupališta (27-25 g.pr.Krista).
Vezani članci:
Vezani članci:
Općenito o Rimu
Koloseum
Bazilika sv.Petra
Legenda o osnutku Rima
Krstarenja Mediteranom
Zanimljivu ponudu dalekih putovanja možete pronaći ovdje. puturist